By berza | januar 16, 2008 - 9:12 pm - Posted in Nekategorizovano

Kao sto sam vec najavio, selim se… na bloger… naime mnogo je laksi za rukavanje, kvalitetniji… lakse mi je da se na njemu snalazim, te manje mi oduzima vremena na raznorazna azuriranja. 

moja berza

By berza | januar 15, 2008 - 10:43 pm - Posted in Nekategorizovano

 Raznorazne obaveze sprecile su me da radim na ovom blogu…

U poslednje vreme mi je vise sluzio za proveru raznih net mogucnosti.

Puno problema sam imao i sa dizajnom i zgledom bloga, (razne css itd …) a posto sam ja po prirodi pedantan (devica, naravno u horoskopu :) ) mnogo toga mi je smetalo na njemu.

Sada sam u procesu izgradnje svog novog bloga na jednom od blog zajednica, te dok ga ne sredim tako da mi se svidja necu stavljati link.

Ovog puta ce to biti mnogo ozbiljniji i profesionalniji pristup zato sto cu ga dozivljavati kao svoj licni dnevnik neophodan da mi u buducnosti pomogne da se bolje organizujem i pretresem svoju strategiju-taktiku ulaganja na trzistu Balkana.

Inace poput vas sam razocaran u drugo polugodje 2007 na trzistu kapitala, ali zato smatram da ce ova godina, u globalu biti jako interesantna.

Toliko ja vas pozdravljam….

Kad zavrsim blog, javljam se

pozdrav

By berza | jul 24, 2007 - 3:09 pm - Posted in Nekategorizovano

Rajfajzen invest dobio dozvolu za organizovanje otvorenog investicionog fonda Rajfazen akcije, koji će početi poslovanje 27.jula

Kako se navodi u saopštenju tog društva za upravljanje investicionim fondom Rajfajzen invest (Raiffeisen), poziv za upis i prodaju investicionih jedinica trećeg otvorenog investicionog fonda u Srbiji, po ceni od 1.000 dinara za jedinicu, biće otvoren do 9. avgusta.

Austrijska bankarska grupacija Rajfajzen upravlja sa više od 320 fondova i imovinom većom od 42 milijarde evra, a u Srbiji će nastojati da se pozicionira kao jedan od glavnih učesnika na tržištu, ističe se u saopštenju.

Prvi investicioni fond na srpskom tržištu, Delta plus, počeo je da radi u martu ove godine i do sada je povećao vrednost investicione jedinice za oko 34 odsto, na 1.341 dinar, dok je investicioni fond Fima proaktiv, koji radi od maja, povećao vrednost investicione jedinice za oko šest odsto, na 1.059 dinara.

By berza | jul 2, 2007 - 9:16 am - Posted in Akcije

Za svakog ponesto, ovde cete pronaci pojmove sa kojima se susrecete manje-vise svakodnevno analizirajuci kompanije prilikom donosenja investicijskih odluka.

U teoriji akcionarsko društvo za svoje akcionare  vredi isključivo onoliko koliko može zaraditi.
U stvarnosti će cena akcija na tržištu zavisiti o većem broju faktora. Na nju će uticati makroekonomsko stanje, politička situacija, likvidnost uređenog tržišta, te u velikoj meri i OSNOVNI pokazatelji na temelju kojih se može raditi neka procena budućih prihoda, a samim time i procena vrijednosti društva.
Pod OSNOVNIM pokazateljima se podrazumijevaju:
sastav imovine,
način financiranja imovine ,
efikasnost,
likvidnost, (mogućnost podmirenja obveza)
profitabilnost,
Opstu sliku o poslovanju društava, izvodimo iz finansijskih izveštaja društva       

Napominjem da ova TEMELJNA analiza ne uzima u obzir računovodstvene metode temeljem kojih društva sastavljaju svoje izvještaje. Naime, mnoge stavke izvještaja (kao što su amortizacija, deprecijacija, izvanredni prihodi ili rashodi, revalorizacija ) mogu uveliko izmijeniti vrijednosti ovih pokazatelja te stoga želim potaknuti investitore da za potrebe neke dublje TEMELJNE analize sami konsultuju izveštaje društava u koje žele ulagati, te da ove podatke koriste samo okvirno.

Povrat na imovinu (ROA) – Prikazuje ”šta društvo može učiniti sa imovinom koju posjeduje”, Na primer. koliki iznos profita može ostvariti temeljem jedinice imovine u svom vlasništvu. Obzirom da se on bitno razlikuje od industrije do industrije, ovaj pokazatelj je vrlo koristan pri uporedbi društava iz iste industrije. Tako društva koja zahtevaju velika ulaganja u imovinu (kao na primjer distributeri komunalija) imaju u pravilu nizak prinos na imovinu, tim više što su troškovi održavanja imovine (npr. distribucijske mreže) također visoki. S druge strane kod industrija s malim potrebnim ulaganjima u imovinu, prinos na imovinu će u pravilu biti veći (kao kod društva koje se bave proizvodnjom znanja).
Povrat na kapital (ROE) – Povrat na kapital otkriva koliki profit društvo generira koristeći novac koji su akcionari investirali u njega. Izračunava se kao dobitak nakon oporezivanja podeljen sa iznosom akcionarskog kapitala. Prilikom izračunavanja ne računaju se akcije u vlasništvu društva.
Prinos na kapital je koristan pokazatelj za uporedbu profitabilnosti društava u odnosu na slična društva u istoj industriji.
Operativna marža ( EBIT ) – Odnos kojim se meri strategija postavljanja cena proizvoda i efikasnost kompanije. Izračunava se deljenjem operativnog prihoda (prihod od prodaje umanjen za operativne troškove) sa prihodom od prodaje.
Operativna marža investitoru govori koliko društvo zadržava od svakog dinara prodanih proizvoda prije kamata i oporezivanja. Kada operativnu maržu koristimo kao sredstvo utvrđivanja kvaliteta društva najbolje je pogledati kako se ona menjala tokom vremena te upoređivati kvartalne ili godišnje podatke pojedine kompanije sa istim podacima njenih konkurenata. Ukoliko se marža povećava, to znači da društvo zarađuje više profita za istu količinu prihoda od prodaje. Što je operativna marža veća tim bolje za društvo.
Bruto profitna marža ( BPM ) - Odnos profitabilnosti koji se izračunava deljenjem bruto dobiti sa ukupnim prihodima. Pokazuje koliki deo ukupnih prihoda društvo zapravo zadržava u obliku dobiti prije oporezivanja, tj. bruto dobiti.
Neto profitna marža ( NPM ) – Omjer profitabilnosti koji se izračunava dijeljenjem neto dobiti sa ukupnim prihodima. Pokazuje koliki deo ukupnih prihoda društvo zapravo zadržava u obliku neto dobiti, tj. dobiti nakon poreza.
Odnos tekuće likvidnosti – Odnos tekuće imovine i kratkoročnih obveza. Tekuća imovina su: novac, likvidni vrijednosni papiri, potraživanja od dužnika i zalihe. Dakle, novac i sva imovina koja se u roku od jedne godine može unovčiti. Tekuće ili kratkotrajne obveze su svi računi koje će društvo morati platiti kroz jednu finansijsku godinu.
Ovaj pokazatelj se koristi kao mjera sposobnosti servisiranja kratkoročnih obveza. Tako se odnos 2 tumači kao zadovoljavajuća likvidnost, jer društvo može pokriti i dvostruko veće obveze od onih koje ima. Vrijednosti ispod 2 smatraju se niskom likvidnošću.
Odnos brze likvidnosti – Odnos tekuće imovine umanjene za zalihe (tj. novac, likvidni vrijednosni papiri, potraživanja od dužnika) i kratkoročnih obveza. Ovo je nešto konzervativniji oblik odnosa tekuće likvidnosti. Naime, zalihe nisu uključene obzirom da njihova likvidacijska vrijednosti vrlo lako može biti niža od njihove knjigovodstvene vrijednosti odnosno diskontirana.
Obrtni kapital ili radni kapital – Obzirom da se obrtni kapital izračunava kao razlika kratkotrajne imovine i kratkoročnih obaveza, njegova veličina je izuzetno važna za održavanje tekuće likvidnosti. Naime, pozitivan obrtni kapital upućuje na zaključak da je dio kratkotrajne imovine finansiran iz dugoročnih izvora (što je poželjna poslovna praksa), dok njegov negativan predznak znači da se sredstva prikupljena iz kratkoročnih izvora upotrebljavaju za finansiranje dugotrajne imovine (što je neodrživa poslovna politika) te dugoročno pogubna za društvo.
X1 = Odnos obrtnog kapitala i ukupne imovine – Ovim odnosom Altman u svoj model za određivanje izgleda nastupanja stečaja uvodi utjecaj likvidnosti na poslovanje. Tako će društvo sa negativnim obrtnim kapitalom, i shodno tome negativnim odnosom X1, vjerojatno imati problema s podmirivanjem svojih kratkoročnih obaveza. I to iz jednostavnog razloga što je njegova kratkotrajna imovina premala da bi ih pokrila. Naravno, društvo čiji je obrtni kapital pozitivan podmiriti će svoje kratkotrajne obaveze bez većih problema.
X2 = Odnos zadržane dobiti i ukupne imovine – Mereći relativnu veličinu reinvestirane zarade, ovaj pokazatelj odražava stupanj finansijske poluge društva. Nizak odnos upućuje na poslovnu politiku finansiranja poslovanja zaduživanjem, a ne vlastitim finansiranjem. Tako visok odnos zadržane dobiti i ukupne imovine sugerira profitabilnost poslovanja društva i sposobnost preživljavanja kroz periode nepovoljnih okolnosti.
X3 = Odnos EBIT i ukupne imovine – Odnos dobiti prije troška kamata i poreza prema ukupnoj imovini, koji je varijanta povrata na imovinu (ROA), koristi se za ocjenu sposobnosti društva da iz svoje imovine «izvuče» zaradu. U okviru Altmanovog modela ocjene nastupanja stečaja, upravo ovaj omjer ima najveću težinu.
X4 = Odnos tržišne vrijednosti društva i duga – Ovim odnosom je u model temeljen isključivo na fundamentalnim pokazateljima uveden element tržišne valorizacije. Veći odnosi se tumače postojanjem povjerenja ulagača u uspješno poslovanje društva, dok niski omjeri ukazuju na nepovjerenje ulagača i očekivanje slabih rezultata.
X5 = Odnos prihoda i ukupne imovine – Iz ovog odnosa iščitavamo sposobnost Uprave za uspješnost u konkurentskoj utakmici, kao i uspješnost u ostvarivanju prodaje uporabom svoje imovine. Ako je ovaj odnos nizak ili čak opadajući, znači da tržišni udio društva stagnira ili, što je vrlo nepovoljno, opada
X6 = Odnos tržišne kapitalizacije i prihoda – Ovaj odnos se upotrebljava radi tržišnog vrednovanja kompanije, najčešće se koristi prilikom preuzimanja i množi se koeficijentom.
Diskontirani novčani tok ( DCF ) – Ovaj model analize odnosi se na buduće novčane tokove društva, poznato je da novac ima isto svoju cijenu i da sada isti iznos vrijedi više nego u budućem vremenu, isto tako je podložan inflaciji.
Ovom analizom prognozira se novčani tok i proračunava se diskontna stopa, nakon procjene ulaganja dobijena svota uveća se za kontinuiranu vrijednost koja se dobije aproksimacijom korigovane knjigovodstvene vrijednosti (Bv).
Komparativna analiza ( Ka) – Ovaj model koristimo za usporedbu istih finansijskih parametara za društva u istom sektoru delatnosti. Ovom metodom koristimo se kod donošenja odluke u koje društvo investirati ako su iz istog sektora.
Koficient stecaja = 1,2*X1 + 1,4*X2 + 3,3*X3 + 0,6*X4 + 1*X5
Još se naziva Altmanov sintetski pokazatelj finansijske nesigurnosti (eng. Financial distress Ratio) ili Z-score. To je jedan od najpoznatijih zbrojnih, odnosno sintetskih pokazatelja. Računa se kao ponderisanii zbroj više pojedinačnih pokazatelja, što je uostalom i vidljivo iz gore navedene formule.
Vrijednosti veće od 3 impliciraju da je društvo finansijski stabilno (što je pokazatelj veći to bolje), vrijednosti od 1,8 do 3 su “siva zona”, a manje od 1,8 impliciraju znatne finansijske teškoća te izgledan bankrot.
Upotreba ovog pokazatelja ima jedno ograničenje. Naime, primena koeficijenta stečaja na nova društva koja još nemaju zarada ili su one tek neznatne, nije primerena u smislu ocene izgleda za stečaj. Takva društva, bez obzira na finansijsko zdravlje svoga poslovanja, ostvarila bi nizak Z-score.
Obrtaj zaliha – Izračunava se kao odnos materijalnih troškova i troškova prodane robe prema prosječnim zalihama. Predstavlja teoretski broj koliko je puta društvo naručilo zalihe od svojih dobavljača. Promatramo ga u kontekstu društava koja se bave istom djelatnošću. Kako obrtaj veći od proseka delatnosti upućuje na moguće probleme u nabavci robe, tako manji obrtaj zaliha ukazuje na moguće probleme u plasmanu proizvoda odnosno lošoj tržišnoj poziciji.
Naplata potraživanja u danima – Prosečan broj dana koji je prošao od prodaje do naplate potraživanja od kupca, što je vremenski vek kraći to je bolje za društvo.
Isplata dugovanja u danima – Prosečan broja dana koji je prošao od kupovine do podmirenja obaveze prema dobavljaču, što je vek duži to je bolje za društvo.
Vlastite ili sopstvene akcije – Društvo može kupovati akcije za svoj račun u skladu s zakonom, ovim načinom društvo može uticati na tržišnu vriednost akcija. Društvo može trgovati ovim akcijama te tako uvećavati dobit, može ih donirati i koristiti kao opcije te koristiti kao jemstvo.
Odnos obveza i kapitala (Ok) – Mera finansijske poluge društva izračunava se deljenjem iznosa ukupnog duga sa iznosom akcionarskog kapitala. Obzirom da društva svoje poslovanje mogu finansirati samo iz dva izvora (vlastitim sredstvima i zaduživanjem), ovaj omjer nam daje podatak o veličini zaduženja po jednom dinaru vlastitog akcionarskog kapitala, tj. omjer 0,42 znači da na svaki dinar koji smo uložili u poslovanje, još smo posudili 42 pare. Ovaj odnos nam otkriva: radi li uprava za interes akcionara ili kreditora,
Koeficijent zaduženosti i koeficijent vlastitog finansiranja – Pokazatelji zaduženosti koji se izračunavaju deljenjem ukupnog duga i ukupnog kapitala sa ukupnom imovinom. Daju informaciju koliki je dio imovine finansiran iz vlastitih izvora, a koliki pozajmljenim sredstvima. Kao napomenu treba reći da iako bi zbrajanjem ovih koeficijenata trebali dobiti iznos 1 (ili 100%), to ponekada neće biti slučaj zbog stavki se ne mogu svrstati niti pod kapital niti obveze (na primjer rezervisanja za buduće rizike i troškove, manjinski interesi, itd.).
Gearing – Omjer veličine dugoročnih obaveza i preferencijalnog akcionarskog kapitala prema veličini ukupnog kapitala društva, tj. ukupnog duga i ukupnog akcionarskog kapitala. U obliku omjera pokazuje koliki je dio poslovanja finansiiran obavezama i preferencijalnom serijom akcija.
Pokriće troškova kamata – Podatak koji prikazuje koliko puta društvo teoretski može isplatiti troškove kamata iz svoje dobiti. Dobija se na način da se dobit prije oporezivanja i kamata podijeli sa finansijskim troškovima ili troškovima kamata. U pravilu će takav koeficijent biti manji kod kompanija koje se finansiraju dugom, a veći kod kompanija koje u većem delu finansiraju svoje poslovanje vlastitim kapitalom.
Pokriće dividende zaradom – Podatak koji prikazuje koliko puta društvo teoretski može isplatiti dividendu iz svoje dobiti. Dobiva se na način da se dobit prije oporezivanja i kamata podieli sa ukupnim iznosom isplaćenim na ime dividende. Obzirom da se poslovanje finansira iz vlastitih sredstava te zaduživanjem, ako društvo isplati celu zaradu akcionarima u obliku dividende, sredstva za poslovanje, rast i razvoj moći će namaknuti jedino dugom. Zato je ovaj koeficijent u pravilu veći od 1.
Knjigovodstvena vrijednost po akcijii (BVPS) – Predstavlja ukupnu vrednost imovine koju bi akcionarii teoretski primili u slučaju likvidacije društva. Takođe je uporedbom knjigovodstvene cijene po akciji i tržišne cijene moguće identifikovati tržišno podcijenjene ili precenjene akcije.
Zarada po akciji (EPS) – Ovo je jedan od najpopularnijih pokazatelja koji utiče na cenu akcije. Zarada po dionici pokazuje profitabilnost društva, te prikazuje koliko je dinara neto profita društvo zaradilo po jednoj akciji. Vrlo se često koristi kod izračuna vrijednosti dionice korištenjem metode diskontiranja budućih prihoda. U pravilu, vrijednost društva je tolika koliko to društvo može u budućnosti zaraditi (gledano kroz zaradu po akciji). Da bi se dobila sadašnja realna vrijednost potrebno je te projektovanene buduće prihode diskontirati do današnjeg dana. Imam odredjene rezerve prema ovom pokazatelju.
Dividenda – Isplaćuje se akcionarima iz dela ostvarene ili zadržane dobiti iz prethodnih godina, društvo koje isplaćuje manju dividendu trebalo bi uspješnije poslovati.
Društvo koje ima visoku NPM i nema potrebe za investicijama treba isplatiti dioničarima veći dio dobiti kroz dividendu.
Dokapitalizacija – povećanje osnovnog kapitala- Izdavanje novih akcija radi povećanja osnovnog kapitala društva, izdavanje može biti s prioritetom ili bez. Ukoliko je izdanje bez prioriteta u tom slučaju su postojeći dioničari privremeno zakinuti jer se na tržištu pojavljuje veći broj dionica. Isto tako jedno vrijeme je povrat na kapital ( ROE ) manji sve dok se prikupljenim sredstvima ne stvara nova vrijednost.
Smanjenje osnovnog kapitala – Društvo može: otkupiti akcije na tržištu te ih poništiti, drugi način je smanjenje nominalne vrijednosti dionice. Kod prvog načina raste vrijednost akcije a kod drugog načina društvo isplaćuje vlasnike akcija za umanjenu vrijednost akcije.
Odnos tržišne i knjigovodstvene cijene (P/B) – Odnos kojim se upoređuju tržišna i knjigovodstvena cijena akcije a izračunava se deljenjem zadnje transakcijske cene sa zadnjom knjigovodstvenom cenom (izračunatom temeljem zadnjih finansijskih izvestaja). Knjigovodstvena cene akcija predstavlja akcionarski kapital društva podeljen sa brojem akcija. Niži odnos može značiti da je akcija podcenjena. Međutim, takođe može značiti da nešto u srži ne valja sa društvom. Kao i kod većine odnosa treba uzeti u obzir da on varira između različitih industrija.
Između ostalog ovaj odnos može i prikazati da li investitor plaća previsoku cenu za nešto što bi ostalo u slučaju trenutne likvidacije društva.
Odnos cene i zarade (P/E) – Vrijednosni odnos trenutne tržišne cene u odnosu na zadnju objavljenu zaradu po akciji. Ponekad se takav odnos naziva i ‘multiplikator’ pošto predstavlja koliku cijenu su investitori voljni platiti po jedinici zarade.
U pravilu, visoki odnos cene i zarade predstavlja visoku  projektovanu zaradu u budućnosti. Međutim, takav odnos nam sam po sebi ne govori puno. Korisne informacije daje upoređivanjem sa odnosom kompanija u istoj industriji, odnosom celokupnog tržišta, i sa istorijskim odnosom samog društva.
Dividendni prinos (Dy) – Postotak dobit generiranog od strane akcija i isplaćenog u obliku dividendi. Izračunava se kao postotak koji zadnja isplaćena dividenda čini u trenutnoj tržišnoj cijeni akcije. Investitori mogu koristiti ‘prinos’ kao mjeru uspešnosti svoje investicije i upoređivati ga sa prinosom na neke druge investicije ili hov, no prinos ne može biti pravi pokazatelj prihoda jer ne uzima u obzir kapitalnu dobit ili gubitak ostvaren na akciji.
Cena ( PPS ) – Zadnja transakcijska cena sa datumom na kojega se odnosi.
U trgovinskim pokazateljima pod danom podrazumijevamo kalendarske dane, a ne trgovinske dane (što su dani kojima je berza otvorena za trgovanje).
Prosečan dnevni volumen – Volumen predstavlja ukupnu vrednost svih transakcija u pojedinoj hartiji i izračunava se množenjem broja trgovanih akcija sa cenama po kojima je akcija trgovana. Predstavlja ukupnu vrednost novca koji je promijenio vlasnika prilikom trgovanja.
Ukazuje na likvidnost akcije utoliko što se likvidnim akcijama više trguje, pa su i njihovi prosečni dnevni volumeni veći od onih na nelikvidnim dionicama.

 

By berza | maj 29, 2007 - 9:58 pm - Posted in Nekategorizovano

                   

  U ovom postu cemo videti dobre i lose predznake, odnosno +/- koji imamo na berzi i oko nje, tj. sta nam ide u prilog a sta ne. Pa ovako prva dobra stvar:

 -REFERENTNA KAMATNA STOPA NBS 9,5 ODSTO ista je snizena sa 10% sto je peto po redu snizenje kamatne stope ove godine. Podseticu vas da je pocetkom januara iznosila 14%! To je dobra vest, siguran sam da znate zasto.

 -Dobit banaka premašila 16,7 milijardi dinara. Banke u Srbiji ostvarile su prošle godine dobit od 16,7 milijardi dinara, a njihov profit je za sedam odsto veći nego 2005. godine. Guverner NBS Radovan Jelašić istakao je da predstoji okončanje privatizacije banaka i da država treba da utvrdi šta će uraditi sa manjim ili većim udelima u nekoliko banaka. Da li je iz tog razloga perspektiva PSBN svetla? Prosudite sami.

 -Ukupna inflacija u Srbiji na godišnjem nivou neće biti veća od pet odsto, uprkos majskom poskupljenju struje, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).

 -Evropski, Americki indexi akcija, danas zavrsili u blagoj pozitivi.

 -Oil tj nafta na svetskom trzistu iznosi 63,15$ ili ti pojeftinila je 2,05$ ili ti 3,14%

 -Nesto mi ponestalo dobrih vesti… valjda losih na pretek :)

 LOSE:

 -Belex15 2900 (bese nekad 3300) us mrsav promet od 5,8 mil EUR i ucesce 29% u ukupnom prometu na berzi stranih investitora.

 -Prema nekim poluslužbenim informacijama iz Moskve, koje prenosi zagrebački Jutarnji list, postignut je kompromis između Rusije, EU-a i SAD-a za skoro glasanje o statusu Kosova u Vijeću sigurnosti UN-a. (Mondo) Na pomolu kraj jedne bajke.

 -zbog postojanja sudskog spora, Energoprojekt ne može da se nađe na A listingu Beogradske berze. Podseticu vas da je sporna tužba koja se nalazi u Vrhovnom sudu, kojom se osporava validnost četvrte emisije, te Komisija za HoV ne mozu da, da saglasnost za izlazak tih akcija na berzu. Drzite ih ili kupujte u svom portfoliu do sredine decembra, onda izadjite!

MALO ZANIMLJIVOSTI

 -ĐELIĆ: Za osam godina Srbija Dubai na Balkanu rekao je za okruglim stolom koji je organizovao Fakultet za ekonomiju, finansije i administraciju. Siguran sam da je zanimljivi Djelic u pravu, ukoliko smo na tragu velikih naftnih izvorista u Srbiji :)

 - Kurir: U jednoj od sledećih emisija “Zvezde Granda”, u žiriju će najverovatnije sedeti Mlađan Dinkić, Velja Ilić, Nenad Čanak i Aleksandar Vučić! Jos im fali G.Bush pa da budu u punom sastavu. Jadna Srbija u kojoj ovi ljudi vode glavnu rec.  

  STA KUPOVATI: 

 -KMBN, PRGS, BMBI (sto rekao Bafet, ja neznam sta ce biti sa naftnih kompanija za 40 godina, ali znam da ce Snickers biti najbola cokoladica u US i narednih 40 godina. Eto tako ja neznam sta ce biti sa banaka u srbiji za 40 godina ali Bambi plazma ce ostati najbolji keks u Srbiji i narednih 40 godina) IMLK.  Pozdrav!

By berza | maj 28, 2007 - 10:10 am - Posted in News

     Niška AIK banka (AIKB) objavila je poziv za upis i uplatu akcija XVIII emisije.To je odobrila skupština akcionara AIK banke kao i Komisija za hartije od vrednosti. Svi akcionari imaće pravo preče kupovine akcija po ceni od 6.100 dinara, a vreme upisa i uplate akcija za postojeće akcionare traje od 31. maja sve do 20. juna.

Neiskorišćeni deo emisije biće ponuđen svim investitorima po ceni od 6.760 dinara i to u periodu 21-29. jun. AIK banka na Beogradskoj berzi, kao uostalom i celo tržište, u poslednje vreme beleži silazni trend te je u petak cena zatvaranja ove akcije bila 11.554 dinara.

 AIKB na trzistu u ovom momentu izgleda ovako:

sum bid 597/7020 sum ask; best bid- 11200/11449 -best ask!

11h36min sum bid 1308/7586 sum ask; b bid- 11150/11249 -b ask. imate na 11400 400kom.

By berza | maj 25, 2007 - 5:23 pm - Posted in News

Na Beogradskoj berzi danas je povecan broj transakcija u trgovanju akcijama, ali je promet po vrednosti bio četvorostruko manji.Na Beogradskoj berzi danas je povećan broj transakcija u trgovanju akcijama na 1.371, sa jučerašnjih 1.228, ali je promet po vrednosti bio četvorostruko manji i spustio se na 422.605.995 dinara, a za približno 12 odsto je opalo i učešće stranih investitora u prometu, na 32,57 odsto.

Nastavljen je i danas blagi pad indeksa Beleks 15, koji obuhvata akcije najlikvidnijih srpskih preduzeća, za još 0,31 odsto na 2.972,86 indeksnih poena, dok je opšti indeks, Beleks lajn porastao za 0,08 procenata na 4.734,48 poena.

Među akcijama koje se nalaze u režimu kontinuiranog trgovanja najviše je danas porasla cena hartija novosadskog “Agrokopa”, za 12,48 procenata, zatim “Agrobačke” iz Bačke Topole i zemunske “Galenike fitofarmacije” za 11,29, odnosno 8,03 odsto.

Po padu akcija, za 16,67 odsto, ubedljivo prednjači “Dunav Grocka” iz Grocke, ispred “Metalca” iz Gornjeg Milanovca i zemunskog “Navipa”, čije su akcije pojeftinile za 6,84 i 5,62 odsto.

Najtrgovanije su i danas bile akcije beogradske “Agrobanke” kojima je ostvaren obim trgovanja od 74.005.275 dinara, a slede beogradski “Energoprojekt holding” i bečejski “Soja protein” sa 58.476.008 odnosno gotovo 40 miliona dinara.

U nedeljnom berzanskom prometu, od 21. do 25. maja, najveći dobitnici, po rastu akcija, bili su beogradski “Intel”, zemunska “Galenika Fitofarmacija” i “Planum” iz Beograda, čijim akcijama je trgovano u ukupnoj vrednosti od 119.487.148, 44.543.956 i 6.120.119 dinara, ali su najtrgovanije bile akcije bečejskog “Soja proteina” sa više od 376,4 miliona dinara.Najaktivnije obveznice naplative 2011. godineNa Beogradskoj berzi je u današnjem trgovanju obveznicama Srbije za izmirenje stare devizne štednje građana ostvaren promet od 821.658 evra, u odnosu na jučerašnjih 480.482 evra, pri čemu su najtrgovanije bile obveznice koje na naplatu dospevaju 2011. godine.

Prema izveštaju Berze, obveznica serije A 2011 prodato je danas u ukupnom iznosu  681.939 evra po ceni od 79,81 do 80,70 odsto nominalne vrednosti, dok je hartija serije A 2008 prodato za 4.541 evro po ceni od 94,51 do 95,00 odsto, a serije A 2009 za 11.382 evra uz nepromenjenu cenu od 89,50 do 89,55 odsto.

Promet obveznica serije A 2010 bio je 9.650 evra, po ceni od 84,36 do 85,00 odsto nominale, serije A 2012 prodato je za 3.843 evra po ceni od 75,26 i 75,27 odsto, a serije A 2013 za 9.641 evro po ceni od 71,00 i 71,01 odsto.

Hartija serije A 2014 prodato je za 15.913 evra uz cenu od 68,00 do 69,20 odsto nominale, serije A 2015 za 64.811 evra po ceni od 63,26 do 65,08 odsto, a serije A 2016 za 19.938 evra po ceni od 61,71 do 62,30 odsto nominale.

Republičke obveznice za izmirenje stare devizne štednje dospevaju na naplatu svakog 31. maja u godini koju označava serija obveznice.

 

 

By berza | maj 24, 2007 - 6:07 pm - Posted in News

           

Oba indeksa Beogradske berze su i danas zaključena u padu, ali znatno blažem nego prethodnih dana.Istovremeno, vrednost prometa akcijama je više nego udvostručena u odnosu na jučerašnju iako je broj transakcija smanjen na 1.228.

Indeks BELEX15, koji obuhvata akcije najlikvidnijih srpskih preduzecha, popustio je za 0,42 odsto na 2.982,1 indeksni poen. To je osmi trgovački dan u nizu kako ovaj pokazatelj beleži smanjenje vrednosti. Takođe, i opšti indeks BELEXline je pao za 0,65 procenata na 4.730,91 poen.

Ukupna vrednost današnjeg trgovanja akcijama preduzeća je dostigla 1,74 milijarde dinara, a učešće stranih investitora u prometu je povećano sa 35,55 odsto na 44,87 odsto.

Među akcijama koje se nalaze u režimu kontinuiranog trgovanja najviše, za 6,82 odsto, je porasla cena hartija beogradskog Energoprojekt holdinga (ENHL) u očekivanju dolaska ove kompanije na A listing Berze, zatim zemunske Galenika Fitofarmacije (FITO) za 6,25 odsto i Ikarbusa (IKRB), takođe iz Zemuna, za 2,80 odsto.Po padu akcija, sa 17,41 odsto pada prednjači beogradski Univerzal holding (UNVR), ispred novosadskog Agrokopa (AGRC) i beogradskog Globos osiguranja (GLOS), čije su akcije pojeftinile za 13,30, odnosno 7,01 odsto.

Najtrgovanije su bile akcije beogradske Agrobanke (AGBN) kojima je ostvaren obim trgovanja od 124,7 miliona dinara. Najveći deo prometa akcija Agrobanke je ostvaren na ceni od 36 hiljada dinara, dok je dnevni minimum bio 35 hiljada što je cena jednaka nedavno završenom javnom upisu akcija iz dokapitalizacije ove banke.

Za Agrobankom po prometu slede bečejski Soja protein (SJPT) sa 85,3 miliona i beogradska Privredna banka (PRBN) sa nešto više od 23 miliona dinara prometa.

Na aukcijskom tržištu zrenjaninsko Banat seme (BNTS) zabeležilo je maksimalni skok vrednosti na nivo od 8.640 dinara, dok su požeški Putevi (PUPO) dostigli cenu od 3.199 dinara uz stopu rasta od 6,6 odsto. Ubedljivo najveću transakciju na tržištu zabeležio je vrbaški Karneks uz promet od 1,2 milijarde dinara.

 Inace ja sam danas uglavnom lovio akcije na BIRS-u (Banjaluckoj berzi). Lov je bio polovicno uspesan.

By berza | maj 22, 2007 - 5:52 pm - Posted in News

           

  Jos jedan dan je za nama, usli smo u tzv. sideways. Nit smrdi nit mirise. Belex15 je zavrsio sa minusom od pola procenta, Belex line gotovo 1% a zanimljivo index SRX u cijoj se korpi nalaze najlikvidnije hartije ponudjene ino investitorima u Bec-u imao je najveci pad od prethodno pomenuta dva, od 1,21%. Vise inace na stranici BG berze. Promet je bio mravih 7,8 mil EUR od cega na obveznice pada 0,2 mil EUR. Uveren sam da je potencijal ovog trzista veliki i svako ko se sad nalazi u pozicijama ne treba da se nervira ovom stagnacijom na berzi. Uostalom berza nije mesto za one sa slabim zivcima.Evro je nakon nekoliko dana slabljenja u odnosu na dinar ojacao, dodirnusi granicu od 81RSD za 1EUR!  Delistirane obvenice 2007. U medjuvremenu Dow belezi nove rekorde! 

 Preporucujem svima da ne ulaze u market, jos uvek je opasno.

By berza | maj 19, 2007 - 2:18 pm - Posted in Strategija
   Danas cu ovde odgovoriti na postavljena pitanja od strane Djola i Jace!  Djola interesuje razlika izmedju prioritetnih akcija bez prava glasa i obicnih akcija sa pravom glasa?

Pocicemo od osnovne razlike obicnh i prioritetnih akcija, kao sto sama rec kaze prioritetne su u odnosu na obicne. Ali u cemu? Pa u naplati dividendi (imaju prioritet u odnosu na obicne)! Pravo glasa je jedna od karakteristika HoV kao sto su akcije. Akcije sa sobom nose korporativni element, pravo ucesca, kako u odlucivanju tako i u podeli dobiti ali i nakon stecaja ili likvidacije ucevovanjem u podeli stecajne tj. likvidacione mase.Obicne akcije (obicno) nose sobom sve korporativne elemente jedne akcije. E sad kompaniji je cesto potreban dodatni kapital. Postoje razni modeli prikupljanja kapitala. Jedan od njih je izdavanje nove emisije akcija (dokapitalizacija)! Medjutim nju cesto ne vole posojeci akcionari neke firme iz razloga sto se tako razvodnjava kapital, struktura vlasnistva neke kompanije kao i vrednost same akcije (ukoliko niste ucestvovali u dokapitalizaciji). U tom slucaju pruza se prilika da u toku dokapitalizacije posojeci akcionari u meri u kojoj su zastupljeni dokupe izvestan broj akcija u novoj emisiji istih ocuvavsi tako velicinu svog vlasnistva koji su imali pre emisije. To nije jedini model prikupljanja kapitala, to se moze uciniti i izdavanjem obveznica, ali i prioritetnih akcija. Tako (izdavanjem prioritetnih akcija) kompanija prikupi kapital ne narusavajuci strukturu odnosa u kompaniji kroz promenu strukture vlasnista uz obecanje da ce u slucaju isplate dividendi oni imati prioritet.

Koje su skuplje? Kompanija odredjuje cenu emisije prioritetnih akcija. Na vama je da odlucite imajuci u vidu tradiciju te kompanije da isplacuje dividende da li vam cena odgovara. Kasnije se cena formira na trzistu, koje ocenjuje potencijalne zarade te firme! Kapirate? Ajde ako bude novih pitanje postavite ih.

 Jecu interesuju moje prognoze! 

Dovoljno je pogledati kretanje indexa u poslednjih godinu dana. Sta vam to govori?

opis slike

 Prosle godine negde u ovo doba imali ste vrednost indexa od 1.091 danas je njegova vrednost 3.164 pt! Molim vas vrednost je uvecana za 200%! To dovoljno govori o perspektivi ovog trzista.

A onda sigurno uocavate onaj nagli pad! Citam neke, kazu korekcija :) Pad je bez ikakve sumnje izazvan politickim razlozima o kojima necu ovde, svima su poznati. Ali na srecu nas trgovaca sve se dobro zavrsilo, sad samo treba gledati napred.

A buducnost… pa ovako. Mnogo toga smo izgubili tom politickom neizvesnoscu, sad nas ocekuje nova. Problem Kosova! Nedoumica je kako ce se nasa politicka elita postaviti u slucaju, budite uvereni sigurne nezavisnosti KiM-a. Da li ce izbiti eskalacija nasilja kakvo smo imali u Beogradu paljenjem Dzamije. Da li cemo prekinuti sa nekim diplomatske odnose? (ne verujem u tako radikalan stav). Citam izvestaj ICG (medjunarodne krizne grupe) radi se o pokusaju ublazavanja Ahtisarijevog predloga, a sve se svodi na to da se pridobije Rusija. Gospodo nas niko nece pitati nista, znaci nezavisnost je neminovna. Dodajte svemu tome posetu Busa Pristini 10 juna. Mi moramo biti spremni oko tog datuma, da procenjujuci situaciju donesemo prave investicione odluke. U svakom slucaju ovo je market koji iz ove perspektive obecava, da ne govorim kad se pojave i javna preduzeca na berzi.